top of page
Nā ʻano ānuenue

Wahi a kekahi ʻōlelo noʻeau:

"He 'ehu wawae no kalani."

ʻO ka ua, ke ānuenue, a me nā hōʻailona ʻē aʻe i ʻike ʻia i ka manawa o kekahi aliʻi e noho ana ma ka ʻāina ʻē kekahi hōʻike o kona ʻike ʻia ʻana e nā akua.

Eia nā ʻano ānuenue Hawaiʻi like ʻole. E kaomi i kekahi kiʻi no ka ʻikena hou e pili ana i kēlā ʻano.

na Hoaloha Westcott

dreamstimemedium_31396844.jpg

na Kelly Headrick | Dreamstime.com

kiekie 1.jpg

na Shutterstock.com

picfair-016191792-circle-rainbow-in-hawaii.jpg

na LunarCat | Picfair.com

keokeo.jpg

na David Pillow | Dreamstime.com)

na Arne-kaiser | commons.wikimedia.org

na Hoaloha Westcott

IMG_0960.heic

na Mike Klug

na Mikhail Dudarev | Dreamstime.com

na Hoaloha Westcott

1024px-Rainbow_Danger_(16083471075).jpg

na Edmund Garman | Commons.wikimedia.org

na Amnartk | Shutterstock.com

dreamstimemedium_176092817.jpg

na Manuel Balesteri | Dreamstime.com

picfair-013150129-rainbow-over-hawaii.jp

na Brian Dzyak | Picfair.com

na Tianne Alegnani

na Viktor Koldunov | Dreamstime.com

Kāhili.jpeg

na Ezlez | commons.wikimedia.org

na Hoaloha Westcott

dreamstimemedium_37625373.jpg

na Mike7777777 | Dreamstime.com

na Forest and Kim Starr | commons.wikimedia.org

na Hoaloha Westcott

dreamstimemedium_57775050.jpg

na Kelpfish | Dreamstime.com

Nā ʻŌlelo Hoʻohālike Ānuenue

Ma loko o kēia māhele nei, hōʻike ʻia nā ʻōlelo hoʻohālike ānuenue a me nā manaʻo hoʻonalonalo ānuenue. Ua loaʻa kekahi mau laʻana o ia mau ʻōlelo ma loko o nā kūmole Hawaiʻi kuʻuna. Eia kahi laʻana maikaʻi o nā ʻōlelo hoʻohālike ānuenue ma loko o ka moʻolelo o Hainakolo, ʻo ia hoʻi, ma loko o kekahi oli (hōʻike ʻia i ka huaʻōlelo kāʻele). Iā Kuaikauakama i komo iho ai i loko o ka hale, pule ʻo ia i kahi pule inoa no Hina. Ma hope o kēlā, ua kau aʻela ʻo Hina i kēia pule i kona kaikunāne haku, ʻo ia hoʻi, ʻo Kuaikauakama.

“O oe ia e Ku-lei-ula

O Ku oe i uka

O Ku oe i kai

O Ku oe i ka nuu kapu o Kuaihelani

O wele oe i ke ala ula a Kane

O hanau i ka omaka wai lehua

E o mai oe i kou inoa

E Kuaikauakama, kuu kunane haku hoi

Eia au o Hina

O Hina pa-makani i ka pali o Waipio,

E pio lani, e pio akua , e Ku—e.”[1]

 

ʻO ka hapa nui o nā laʻana ma lalo iho, no ka moʻolelo o Hainakolo.

 

Ke ao akua, ao lei ʻula

Wahi a Pukui, ʻo ke ao akua, manaʻo hoʻonalonalo, ke ānuenue.[2] ʻAʻole ia ke kino maoli o ke akua. He ʻōlelo hoʻohālike ānuenue wale nō ia.

Ma loko o ka moʻolelo o Hainakolo, hoʻomaopopo ke kahuna ʻo Aniani i kekahi wā, ʻo ke kāhoaka o kekahi kanaka ka mea āna i nīnau aku ai ma o kekahi pule. Eia naʻe, ʻaʻole ʻo Aniani i ʻike i kahi o ia kāhoaka e kū ana. No laila, pule hou ʻo ia no ka noi ʻana i ia ʻike. A pau ia pule, penei ka hua: “Pau ka pule a ua Kahuna nei, ike aku la oia ma ke kahoaka i ke ku ana ae o kekahi anuenue a puka mawaho o kaupoku o ko ia nei wahi pupupu hale i ko ia nei ike i keia ano e o ka hoike a ke anuenue, ia wa i puka ae ai keia iwaho o kona wahi hale, no ka nana ana i ka hana a ke ao akua.”[3]

Ka hehi o ke kapuaʻi akua

Ma loko o ka moʻolelo o Hainakolo, e wehewehe ana ʻo Kuaikauakama i mua o Hinaaiulunui i kona ʻike ʻana i ke ānuenue ma ka moku o Keawe i ka manawa o Kuaikauakama e kū aʻe ana ma luna o Haleakalā ma Maui: “...ike pu mai la nohoi au ma ia wa hookahi no i ka hehi o ke kapuai akua (anuenue) maluna pono o ke kaiaulu hikina o na pali o Hamakua, a lele e wale ae la no ko’u hauli no ka mea nona ia hoailona kapu alii mai ka po mai.”[4]

Ka piʻo lani, piʻo akua

Ma loko o ka moʻolelo o Hiʻiakaikapoliopele, i kekahi kau a Hiʻiaka, ua kāhea ʻo ia no ka hoʻi ʻana mai o Pele i ka lua. He kau loloa nō ia, a no laila, hōʻike ʻia he ʻāpana iki o nā lālani a pau ma lalo iho nei:

“...He lani aloha ke kau mai nei

Aloha wale ia wahine noho lani

Noho piʻo lani, piʻo mai ke aloha

E Pele ē

E aloha mai...”[5]

 

Ka haka ʻula a Kāne

He ʻōlelo noʻeau kā ka puke a Pukui, penei: “Haka ʻula a Kāne.”[6] He ānuenue ia i ʻane piha kona kohu i ka waihoʻoluʻu ʻulaʻula pua rose. He ʻōlelo hoʻohālike nō hoʻi ia no ka hikina.[7]

Ua hoʻopuka ʻia ia ʻōlelo hoʻohālike ma loko o ke oli ʻo He Mele Inoa No Aikanaka na Keaulumoku. He oli loloa nō ia, a no laila, hōʻike ʻia he ʻāpana iki o nā lālani ma lalo iho nei:

“....Ua hana i ka hui ula a ke koli

Ua halihali ia, aia ilalo o Kona

Aia i ka haka ula a Kane

Aia ka ua i ka Lolo e – Kuu lolo,--

Ke uwe nei no hoi au i ko’u lolo e,...”[8]

 

Ka wāwae, kapuaʻi o ke akua

Ma loko o ka moʻolelo o Hainakolo, ua hoʻomaopoo ʻo Mooinanea i ke ʻano o kona hoa paio, ʻo ia hoʻi, he akua ka puaʻa āna e hakakā ana. He kino lau ka puaʻa no Kuaikauakama. “Eia ke kapuai ame ka wawae o ke akua ke ku mai nei iluna o ka puaa.”[9]

Like kekahi ʻōlelo noʻeau ʻē aʻe me kēia ʻōlelo hoʻohālike, ʻo ia hoʻi, “He ʻehu wāwae no kalani.” He ʻōlelo hoʻohālike no ka hoʻomaopopo ʻana o nā akua i kekahi aliʻi i ka manawa e huakaʻi ana i kekahi ʻāina ʻē. [10]

Ke ala koʻiʻula (ala muku) a Kāne, Kanaloa

Ma loko o ka moʻolelo o Hiʻiakaikapoliopele, ma hope o ko Hiʻiaka hoʻomake ʻana iā Kamōʻiliʻili (ka moʻo ʻeʻepa), ua ʻōlelo ʻo Lohiʻau penei: “ʻO ke ʻano anoano like ihola nō hoʻi ia me nā wāhine o ka ʻāina ʻo Hāʻena i hoʻohihi ai iā ʻoe aʻe a lilo ʻoe i ke ala koʻiʻula a Kanaloa...”[11]

Ma loko o ka moʻolelo o Hainakolo, e wehewehe ana kekahi kahuna i ko Hina kahu i nā mea ʻano nui e pili ana i ke ānuenue a Hina i ʻike iho ai. Ua wehewehe ʻia penei: “Ae; ke ike la olua i ke anuenue e moe ana mai luna mai o ka pali a hawele ilalo ma ka punawai kapu o ka hanai a kakou: nolaila, he wawae ia no ke akua o ke ala muku ia a Kane.”[12]

Ke kūleiʻula

Ma loko o ka moʻolelo o Hiʻiakaikapoliopele, ma hope o ka hoʻōla ʻia ʻana o Lohiʻau e Kānemilohae, iho ihola lāua ma loko o ka lua pele, a ʻo ke kāhea akula nō ia o Pele iā lāua e komo mai, a laila; “Komo akula ʻo Kānemilohae i loko o ka hale, a ma hope aku nō hoʻi ʻo Lohiʻau; i kēlā wā, ua pouli pū aʻela ʻo loko o ka hale i ka ʻohu pōhina, a ke mau lā nō ka pipiʻo ʻana o ke ānuenue. I ka mao ʻana aʻe o ka ʻohu a nalohia aʻe hoʻi nā “kūleiʻula” (ānuenue), aia hoʻi, ʻike ʻia akula ʻo Kānemilohae a me Lohiʻau e noho mai ana i luna o ka ʻēheu o Halulu, ka manu kupua, a ma kahi nō hoʻi a Pele e noho ana.”[13]

Nā hōʻailona o nā ʻōlelo hoʻohālike ānuenue

Hōʻike ʻia nā hōʻailona pili i nā ʻōlelo hoʻohālike ānuenue ma loko o ka Pakuhi o lalo iho. ʻOi aku ka huinanui o ka hui hōʻailona pili i ke kū ʻana (he 13 ka huinanui). Ua hana ʻia ka hōʻike haʻihelu hoʻoili. ʻO ka hopena, hōʻole ʻia ke kuhiakau kūpapa.[14] No laila, ʻoi aku ka huinanui o kekahi mau hui ma mua o nā hui ʻē aʻe. ʻO ka hui hea? Ahuwale paha, ʻo ia nā hōʻailona pili i ke kū ʻana.

Nā hōʻailona o nā ʻōlelo hoʻohālike ānuenue

 

[1] Hooulumahiehie, 1907 - 1908. "Ka Moolelo Walohia o Hainakolo." Ka Nai Aupuni, Ianuali - Mei 1. Ianuari 17: 1. Ua ʻōkomo ʻia ke kikokikona kāʻele e ka mea kākau no ka hōʻike ʻana i nā ʻōlelo hoʻohālike ānuenue.

[2] n.d. Wehewehe Wikiwiki. Ke Kulanui o Hawaiʻi ma Hilo. https://hilo.hawaii.edu/wehe/.

[3] Hooulumahiehie, 1907 - 1908. "Ka Moolelo Walohia o Hainakolo." Ka Nai Aupuni, Ianuali - Mei 1. Ianuari 9: 1.

[4] Hooulumahiehie, 1907 - 1908. "Ka Moolelo Walohia o Hainakolo." Ka Nai Aupuni, Ianuali - Mei 1. Ianuari 18: 1.

[5] Hoʻoulumāhiehie. 1906, 2006. Ka Moʻolelo o Hiʻiakaikapoliopele. Edited by Puakea Nogelmeier. Honolulu, HI: Awaiaulu. ʻaoʻao 314.

[6] Mary K. Pukui. (1983). ʻŌlelo Noʻeau. Honolulu, HI: Bishop Museum Press. #415, ʻaoʻao 51.

[7] June Gutmanis. 1983. Nā Pule Kahiko. Honolulu, HI: Editions Limited. ʻaoʻao 5.

[8] Keaulumoku. 1886, 2015. Na Mele Aimoku Na Mele Kupuna a me Na Mele Ponoi o ka Moi Kalakaua I. Honolulu, HI: Hawaiian Historical Society. ʻaoʻao 5.

[9] Hooulumahiehie, 1907 - 1908. "Ka Moolelo Walohia o Hainakolo." Ka Nai Aupuni, Ianuali - Mei 1. Ianuari 31: 1.

[10] Mary K. Pukui. (1983). ʻŌlelo Noʻeau. Honolulu, HI: Bishop Museum Press. #557, ʻaoʻao 65.

[11] Hoʻoulumāhiehie. 1906, 2006. Ka Moʻolelo o Hiʻiakaikapoliopele. Edited by Puakea Nogelmeier. Honolulu, HI: Awaiaulu. ʻaoʻao 314.

[12] Hooulumahiehie. 1907 - 1908. "Ka Moolelo Walohia o Hainakolo." Ka Nai Aupuni, Ianuali - Mei 1. Ianuari 4: 1.

[13]  Hoʻoulumāhiehie. 1906, 2006. Ka Moʻolelo o Hiʻiakaikapoliopele. Edited by Puakea Nogelmeier. Honolulu, HI: Awaiaulu. ʻaoʻao 423.

[14] χ2 (3, n = 17) = 24.18, p < 0.001. No laila, hōʻole ʻia ke kuhiakau kūpapa.​​

olelo 1.jpg

na Hoaloha Westcott

bottom of page